IDIVIDI forum Веб сајт
почетна страница почетна страница > Стил на живот > Фотографија, камери и видео
  Активни теми Активни теми RSS - CMOS vs. CCD
  најчести прашања најчести прашања  Пребарувај форум   Настани   Регистрирајте се Регистрирајте се  Влез Влез

CMOS vs. CCD

 Внеси реплика Внеси реплика страница  12>
Автор
Порака
Janus Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 07.Август.2005
Статус: Офлајн
Поени: 499
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Janus Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Тема: CMOS vs. CCD
    Испратена: 25.Април.2007 во 21:07
Na sajtot procitav zapocnata raspravija na tema sto e podobro: CCD ili CMOS, pa mislam deka e najsoodvetno raspravata da prodolzi ovde...

CCD e relativno zastarena tehnika koja go ima dosegnato svojot vrv, i iako recisi kompletno evaluirana, ima maani koi ne se za potcenuvanje. Se raboti za chip koj raboti pod relativno visok napon, i so samoto toa e magnet za cesticki privleceni od generiraniot staticki elektricitet. Ednovremeno, se trosi dosta struja, sto e pogolem chipot, povekje. No, zatoa e relativno osetliv, poradi dobrata iskoristenost na celokupnata fotosenzitivna povrsina.
Poveke detali na:
http://en.wikipedia.org/wiki/Charge-coupled_device

Od druga strana, CMOS chipot e eftin, lesen za proizvodstvo. Imeno, se raboti za obicen memoriski chip bez "kapak", taka sto svetlinata vlijae na "pomnenjeto" na memoriskite kelii. Sekoj senzor e obicen tranzistor. Zaradi toa, ovoj tip na cipovi se idealni za evtini aplikacii: mobilni telefoni, i slicni trakatanci. Problemot e uzasno losata osetlivost na svetlina poradi slabata iskoristenost na povrsinata na cipot: sekoja kelija pokraj svojot foto-senzitiven del mora da ima i nekolku pati pogolema procesna edinica pokraj sebe, koja ne e foto osetliva. Taka, ako CCD-to e 90% iskoristeno (na primer), CMOS-ot e edvaj 10-20% (isto na primer).

E, sega, sigurno se prasuvate kako najdobrite (ili barem nekoi od najdobrite, da ne otvoram nepotrebni raspravii) imaat CMOS chipovi, a mobilkite i ponatamu imaat najcesto pateticno losi fotki, ili pak se ugraduvaat CCD chipovi vo poelitnite modeli...
Na nekoj genijalec mu padala luda ideja na pamet: Nad sekoj foto-osetliv element na CMOS-ot da postavi lupa koja celata raspolozliva svetlina koja dosega se gubese, ke ja fokusira tamu kaj sto treba. Malku da pojasnam. 5 megapixeli=5 milioni lekji, precizno izraboteni, fokusirani i centrirani nad mikronskite tranzistori. Taka se resava problemot so osetlivosta, no nemerlivo se podiga cenata poradi fizickiot aspekt na proizvodstvo na tolku precizen i kompleksen opticki ured sovrseno sparen so eftinata elektronika. Rezultat: Dobra osetlivost, malo privlekuvanje na prasina, odlicni rezultati. Negativno: monopol na toj sto go izmislil (patentot er na Canon, a go razvile zaedno so Sony), uzasno visoki ceni za onie koi sakaat da go licenciraat, previsoki ceni za vlez vo proizvodstvo. Zatoa imame evtini aparati, so pristojni cipovi (400d, 30d), mnogu poskapi full frame sezori vo isto takvo telo (5d), i seuste preskapi modeli so visoki rezolucii, kompletno profi (1ds itn). Monopol. I, da ne zaboravam: CMOS-ot dava mnogu poneudnaceni pixeli od sekoj senzor, pa e potrebna mnogu pogolema obrabotka za da se dobie kvalitetna fotografija, a ne zbirutija na neudnaceni, sparkling pixeli kako kaj evtinite mobilki.

Nakratko i okolu super CCD-to na Fuji.
Fuji se obide da ja kopira "mehanikata" na covekovoto oko, kade sto za posvetlite detali se grizat poneosetlivi, no poprecizni "cepcinja", koi gi raspoznavaat i boite, a za potemnite i ponekontrastnite "stapcinja", koi gledaat crno-belo, ama zabelezuvaat mnogu poniski svetlosni nivoa. Fuji sekoj element go podeli na dva neproporcionalni dela, so toa zgolemuvajki go dinamickiot opseg na fotografijata, ostavajki pogolem del od senzorot da se sekira za potemnite delovi od fotografijata, a pomaliot del za posvetlite. teoriski odlicno, no vo praksa mnogu tesko da se obraboti elektronski kako sto treba. Baska sto senzorite bea sestoagolni, vo vid na sake od pceli, pa morase da se pravat interpolacii za da se dojde do normalni pixeli. Zatoa im trebaa godini za voopsto da se doblizat do kvalitetot na obicnite CCD-a.
Spored moe mislenje, ako nekoja budala se nafati da napravi CMOS chip so takov princip na rabota, i uspee da napravi mikrolekji koi ke si ja zavrsat rabotata, pa DSP chipovi koi brzo, dobro i precizno ke si ja odrabotat rabotata, pa toa go napravi na principite na FOVEON-oviot trosloe chip, sloj za sekoja boja posebno, bez interpolacii... duri togash ke bideme nekade poblisku do filmot ako medium...
Korisen link, koj sekoj sto se zanimava so digitalna fotografija treba da go procita za da gi skonta rabotite, barem kolku za pocetok:

http://www.shortcourses.com/how/sensors/sensors.htm

P.S. informaciite na posledniov sajt ne se sovremeni vo site aspekti, ama pruzaat sovrsen uvid vo istorijata na digitalnata foto-tehnologija. koga ke go projdete toa, lesno ke doznaete sto se slucuvalo, ili ke se slucuva ponatamu.



Изменето од Janus - 25.Април.2007 во 21:43
Кон врв
Zoran K Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 17.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 3244
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Zoran K Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 25.Април.2007 во 23:21
Dobar kus voved vo ovaa tehnologija Janus.
 
Edna ispravka. Mikrolupite sto gi spomna vo opisot na CMOS se stavaat i na CCD senzorite. Kolku sto se potrebni i dobri, tolku pravat i problemi sto osobeno e istaknato kaj FF senzorite (vinjetiranje i namaluvanje na rezolucija okolu slikata). Ti barem imas iskustvo od prva raka okolu ova.
 
CCD e skapo da se napravi, no se uste po performansite ne e nadminato (sto verojatno nema taka uste dolgo da bide). Zatoa site najprecizni i najskapi laboratoriski instrumneti se uste koristat CCD, a ne CMOS chipovi.
 
Interpolacii (Bayer) se pravi kaj site chipovi, taka da toa ne e unikatno samo za Fuji.
 
FOVEON ima interesna koncepcija, no isto taka uste poveke problemi odkolku CMOS i CCD-to na Fuji. Veke dosta godini se usovrshuva i se uste se raboti na nego. Osven Sigma nikoj drug ne se nafaka da eksperimentira i vlozhuva pari vo nego.
 
Ne sakam nepotrebno da naveguvam vo detalni analizi, pa bi zaprel tuka. Vazhnoto za nas fotografite e da dobieme dobar senzor vo klasata na kupenata kamera, a od kakov tip ke bide i ne e tolku mnogu vazhno. Celoto "hura-ura" okolu razlichnite tehnologii ne e nisto poveke tuku del od marketingot na kompaniite koi gi promoviraat.
Кон врв
Чорбаџија Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 06.Февруари.2006
Статус: Офлајн
Поени: 1065
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Чорбаџија Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 25.Април.2007 во 23:32
Originally posted by Janus Janus напиша:

  Taka, ako CCD-to e 90% iskoristeno (na primer), CMOS-ot e edvaj 10-20% (isto na primer).


Onaka.. laicki, znaci li toa deka senzorot CMOS vo Canon d30 (22,7mmx15,1mm = 342,77 mm2 so nekoi da recime 15% iskoristenost ili 51,41 mm2 e podobro resenie od na primer CCD senzorot 1/1,8 " 5,52mm x 4, 14mm = 22,85 mm ili 90% e 20,5mm2 iskoristeni. Znaci da ne se zanemaruva ni goleminata na senzorot, znaci ne e isto CCD 1/ 2,5" ili 1/1,8"
Inaku CCD ne e nekoja nova tehnologija, taa se pojavi kon krajot na 60 setite vo priblizno isto vreme so CMOS.


Изменето од Чорбаџија - 25.Април.2007 во 23:41
Кон врв
Janus Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 07.Август.2005
Статус: Офлајн
Поени: 499
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Janus Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 26.Април.2007 во 00:46
Corbadzija, ne znaci.
Cipot vo d30 e iskoristen isto kako bilo koj CCd, zaradi lekjite koi im gi montiraat.
Cmos skoro vleze vo poprofi upotreba so taa tehnologija, injaku bese neupotrebliv vo nisto profi...
Zoki, lekjite gi koristat i kaj CCD mozebi, ama ne se od takvo krucijalno znacenje kako kaj CMOS-ot.
Jas gore dadov samo nekakov voved, bez da navivam za nesto. Mislam, licno, deka pred CMOS-ot stoi posvetla idnina, poradi ponaprednata tehnologija. Ama, toa si e vekje subjektivno.
Кон врв
Tegla Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 16.Април.2007
Статус: Офлајн
Поени: 2213
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Tegla Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 26.Април.2007 во 01:18
ZOran e vo pravo za toa deka CCD e skapa tehnologija, na fakultet profesorot sto mi predavase Televiziska Tehnika i Tehnologija bese eden od retkite koj vlegol vo pogonot na Sony kaj sto se izrabotuvaat. tehnologijata e enormno skapa zaradi toa sto ima ogromen procent na chkart, t.e. neupotreblivi chipovi. Edno zrnce prashina vo pogonot i problem.
CMOS e poeftin i sega doagja poveke vo igra iako to toj bil tuka okolu 20 godini. Zasto, kako stana sega popularen neznam i ne me interesira se dodeka kamerata go dava rezultatot od koj sum zadovolen.
CMOS e interesen poradi toa sto ke pocne da se gubi Japonskiot monopol na proizvodstvo na kameri (foto, film, video), Amerikancite se epten vo zalet so CMOS a i mnogu drugi, veke za nekoe vreme ke vidime nezavisni mali proizvoditeli na kameri so odlicni rezultati za 50% pomali pari od Nikon, Canon, Sony...
Sepak na kraj najdobra investija e dobro dzhamche - dobar objektiv i po 30 godini e dobar

P.S. Foveon na Sigma e stvarno dobar koncept, videte na sigma sajtot
That is called grain. It is supposed to be there.
Кон врв
*ivi* Кликни и види ги опциите
Група
Група
Лик (аватар)

Регистриран: 24.Септември.2006
Локација: Macedonia
Статус: Офлајн
Поени: 63
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај *ivi* Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 26.Април.2007 во 02:07

Da, da super tema Clap

I jas zabelezav nekakva diskusija na sajtot, pa potprocitav nesto, sto od internet, sto od skripti i knigi od fakultet Embarrassed
 
CCD i CMOS se podednakvo stari tehnologii, pronajdeni vo ranite 70ti godini. Ogranicenosta na togasnata tehnologija na izrabotka na CMOS dozvolila dominacija na CCD vo proizvotstvoto na senzori, se do 90tite godini koga CMOS senzorite stanuvaat seriozni konk*renti na CCD senzorite. (Kazuvam "senzori" zatoa sto upotrebata na CMOS tehnologijata ne e ogranicena na senzori, ja imame na primer vo sekoj mikroprocesorski sistem koj sekojdnevno go koristime.)
 
Postojat odredeni pricini za vleguvanjeto na CMOS, kako tehnologija vo proizvotstvo na senzori, vo igra: usovrsuvanje na procesot na proizvodstvo, ovozmozuvanje site funkcii da se stavat na eden chip, pomala potrosuvacka na mokjnost, ovozmozuvanje da se iskoristat istite proizvodni linii na koi se proizveduvaat voobicaeni logicki i memoriski elementi, sto vodi do ekonomicnost i isplatlivost vo proizvodstvoto.
 
I CCD i CMOS se Metal-Oxide Semiconductor strukturi. Se sostojat od foto-kjelii - pixeli od koi sekoj akumulira polnezz proporcionalen so lokalniot intenzitet na svelina.
Kaj CCD, po ekspozicijata, od sekoj pixel, se prenesuva paket od elektroni, se do odreden del od chipot kade se vrsi negova konverzija vo napon, zacuvuvanje i prakjanje nadvor od chipot. Foto-kjeliite kaj CCD se pravoagolni povrsini naredeni vo matrici, edna do druga, bez prostor pomegju niv.
Kaj CMOS, konverzijata polnezz-napon se vrsi vo samiot pixel. Poradi slabiot napon koj se sozdava pri ova pretvaranje vo pixelot (dioda), potrebni se brojni zasiluvaci (tranzistori), koi pak, poradi nacinot na izrabotka (prakticno dvodimenzionalen) moraat da se naogjaat POKRAJ diodata. Ova e pricina poradi koja CMOS senzorot e pomalku osetliv na svetlina - pogolem del od svetlinata koja pagja na nego, pagja onamu kade sto NE se pretvora vo polnezz.
 
"CMOS senzorot e superioren vo odnos na integriranosta, disipacijata na mokjnost i goleminata na sistemot, za smetka na kvalitetot na slikata (osobeno low light) i fleksibilnosta. Toj e izbor koga se potrebni golemi kolicini i koga postoi ogranicenost vo golemina, a potrebite za kvalitetna slika se mali. Ova go pravi soodveten za bezbednosni kameri, videokonferencija, bar-code skeneri, fax masini, consumer skeneri, igracki, avtomobili.
CCD senzorot nudi superioren kvalitet na slika i fleksibilnost za smetka na goleminata na sistemot. Ostanuvaat najsoodvetni za high-end aplikacii kako digitalna fotografija, broadcast na TV, industrisko snimanje, i povekjeto naucni i medicinski snimanja." (http://www.dalsa.com/markets/ccd_vs_cmos.asp)
 
Za onie koi se povekje zainteresirani - gore navedeniot linkBig%20smile
 
Kolku sto sfativ kompanijava proizveduva i CCD i CMOS chipovi, taka da nema pricina da favorizira. I samite vikaat:
"CCDs and CMOS will remain complementary. The choice continues to depend on the application and the vendor more than the technology."
 
Iskreno, ne veruvam deka nekogas jas, ili bilo koj drug, vo praksa kje moze da napravi razlika pomegju ovie dve tehnologii, ili uste pomalku deka kje ja smeni kamerata poradi tipot na senzorot LOL
First they ignore you. Then they laugh at you. Then they fight you. Then you win.

Gandhi
Кон врв
Zoran K Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 17.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 3244
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Zoran K Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 26.Април.2007 во 02:20
D'Dalton, sto onoa sto ti go kazal profesorot vo vrska so CCD e tochno. Taa tehnologija e usovrshena, no mnogu skapa.

CMOS stana interesen koga Canon uspea da go reshi problemot na elektronskoto zajaknuvanje na signalot na sekoj poedinechen foto-osetliv element. Toa bese glavnata prechka zosto sekogas ednostavniot i eftiniot CMOS ne bese zeman vo predvid kako svetlinski senzor vo foto/video tehnologijata. Canon uspea prv da razraboti individualno pojachalo za sekoja kelija posebno so takvi demenzii da mozhe siot hardver da bide vgraden pozadi CMOS plochkata. Toa mu ovozmozhi da napravi FF kameri po relativno podnoslivi ceni. Iako samo po sebe toa bese izvonreden uspeh, nemase da bide tolku plodonosno ako ne uspeeshe da napravi uste eden podvig - namaluvanje na shumot na tie pojachala. Onie koi bile ili odat na ETF znaat deka najgolemiot problem kaj site pojachala e odnosot signal/shum i potroshuvachkata i disipacijata na energija. Ovie raboti Canon gi reshi na najdobar nachin. Kako shlag na tortata, primeni i edna inovacija koja kolku sto e ednostavna, tolku e i genijalna. Kompjuterot vo kamerata go meri shumot na CMOS pojachaloto i koga slikata ke se "chkrapne" go odzema od vkupno zabelezaniot siganl pred da go procesira natamu.

Site ovie inovacii rezultiraa so slika koja ima pomal shum ili pogolema osetlivost od 1-2 blendi vo sporedba so konk*rentite. Hardverskata tehnologija na CMOS senzorot ne e ja nosi zaslugata za takvata performansa. Taa e definitivno zasluzhna za poniskata cena na proizvodstvoto, koja posledovatelno go ovozmozhi i proizvodstvoto na senzori so FF dimenzii.

Diskusija za problemite na FF senzorite ke napravime nekoe drugo vreme. Dovolno e sega da se kazhe deka tie se neminovno povrzani si dizajnot na senzorite (chipovite) i edinstveno mozhe da se reshat so promena na geometrijata na senzorite ili na optikata na objektivite.

FOVEON senzorot e venchan so site gore navedeni problemi plus problemot na sobiranje i distribuiranje na svetlinata niz nekolku sloja foto osetlivi kelii naredeni edni pozadi drugi. Mozhete da si zamislite niz kakvi tantalovi maki proagjaat negovite dizajneri koga znaeme sto problemi si imaat onie koi rabotat samo so eden sloj. I posle povekegodishna rabota na nego, idninata na ovoj senzor se uste e neizvesna i od tehnichki i od ekonomski aspekt.
Кон врв
moz pos Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 09.Декември.2006
Локација: Trinidad and Tobago
Статус: Офлајн
Поени: 335
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај moz pos Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 26.Април.2007 во 02:53
na fakultet kaj mene spomnaa za foveon...

toa e tip na CMOS senzor...

Vsusnost e interesno toa sto ne se koristi Bayer-ov filter za da se dobijat boite tuku otkrieno e deka vo razlicni dlabocini na siliciumot pristapuvaat crvenata, sinata i zelenata boja...toa mu doagja kako da imas tri CMOS senzori za sekoja boja...a koga gi imas vaka vistinski RAW boite togas nisto ne moze da te zapre...aplikaciite na ovaa dostetka se najrazlicni, pocnuvajki od "infrared fotografija" ,pa nataka...

problemite sto gi ima FOVEON se slicni so onie na CMOS zatoa sto osnova e CMOS..dopolnitelen problem e nacinot na ektrakcija na boite od razlicnite sloevi na siliciumovoto parce...

Interesno kje bide koga kje se sredi ovaa tehnologija, od FOVEON najavuvaat deka toj senzor kje bide dovolen za eden ured koj vo isto vreme kje bide i aparat i kamera

Кон врв
Александар_А Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 20.Јануари.2006
Локација: Macedonia
Статус: Офлајн
Поени: 1271
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Александар_А Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 26.Април.2007 во 17:29

Многу интересна тема и се разви интересна дискусија но некако многу брзо се стиша.

Кон врв
Zoran K Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 17.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 3244
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Zoran K Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 30.Април.2007 во 04:16
Aleksandar, se stisha bidejki toa e chisto tehnoloshka rabota, a nie ne sme dizajneri na kameri, tuku nivni upotrebuvachi. Patem i ne bi trebalo premnogu da ne zasega kakvi senzori se koristat vo kamerite, dokolku tie korektno si ja vrshat rabotata i nie sme zadovolni so rezultatite.

Kako sto veke ednas rekov, favoriziranjeto na eden ili drug vid na senzor kako nekakva prividna vrednost pri kupuvanjeto na digitalna kamera e samo marketinshki trik koj, za zhal, zazhivea megju lugjeto kako validen kriterijum.

Patem, dokolku ne ste znaele, niu edna medijum format kamera ne koristi CMOS chip. Site koristat CCD iako znaeme deka se daleku poskapi za izrabotka, osobeno so tolkavi demenzii. Sigurno ke prashate koja e prichinata za toa. Ednostavno, nitu edna medijum format kamera nema 1600 ili 3200ASA. Vprochem nemaat nitu 800ASA. Prichinata zosto ne se koristat CMOS senzori vo ovie najskapi kameri e zatoa sto pri poniski ISO vrednosti CCD ima pochist signal.











Изменето од Zoran K - 30.Април.2007 во 04:33
Кон врв
Александар_А Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 20.Јануари.2006
Локација: Macedonia
Статус: Офлајн
Поени: 1271
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Александар_А Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 30.Април.2007 во 09:34

Да,а меѓу другото, освен поради самата конструкција на CCD чипот свое место си зазема и големината на чипот така да кога тие две работи ќе се искомбинираат нема промашување. Знаат што прават.Wink

Јас мислам дека фаворизирањето на CMOS чиповите во моментов е најмногу поради нивната цена, не дека не се добри но мислам најмногу економските студии ги насочуваат производителите  кон такви решенија. Од друга страна гледајќи како штедат на штрафчиња (ова не го зборам на памет), па што станува за поголеми работи.
Кон врв
Zoran K Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 17.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 3244
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Zoran K Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 30.Април.2007 во 15:45
Prochitaj sto veli Michael DeLuca, Kodak’s Market Segment Manager for photography sensors:

“As a technology, CMOS is really appealing,” he says. “It gives you some interesting things that you can do in terms of how you work with the pixels, how you read them out. Kodak manufactures CMOS devices, and we go to medium-format customers, and they’re saying, ‘What’s going on with CMOS?’ We say, ‘Well, today it looks like this.’ And they say, ‘It’s never going to work.’ But then we say, ‘Tomorrow, it might look like that.’ And they say, ‘That’s kind of interesting!’ Is it ever going to go there? It might. But I don’t see it going there in the immediate future.”

P.S. Senzorite vgradeni vo Phase One grbovite za Haseblad proizvedeni se od Kodak.


          

Изменето од Zoran K - 30.Април.2007 во 15:53
Кон врв
Janus Кликни и види ги опциите
Сениор
Сениор
Лик (аватар)

Регистриран: 07.Август.2005
Статус: Офлајн
Поени: 499
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Janus Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 01.Мај.2007 во 00:01
Zoki, bez namera da favoriziram bilo koja tehnoligija, bi sakal da se osvrnam na izjavata na DeLuca: Tos e sepak pretstavnik na najgolemiot proizvoditel na CCD chipovi, neli. taka sto ne bi spiel na toa uvo. Na pazarot ke pomine ova sto ke uspeat podobro da go protnat na pazarot, a fakt e deka Canon seuste go drzi zaletot otkoga ja zapocna revolucijata so evtinite DSLR kameri, iako nikon i ostanatite poleka go pristignuvaat:

Canon also dominated the booming DSLR market, securing a 46.7 percent share in 2006, with its shipments rising 30.7 percent from a year earlier, IDC said.

Nikon secured the No. 2 position in DSLRs with a 33 percent market share. Its shipments jumped 35.9 percent.

Sony, which bought the DSLR unit of Konica Minolta Holdings shipped 326,240 DSLRs in 2006, accounting for 6.2 percent of the market.

Ova se oficijalni brojki.


Изменето од Janus - 01.Мај.2007 во 00:01
Кон врв
Zoran K Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 17.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 3244
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Zoran K Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 01.Мај.2007 во 01:00
Janus, procentite na prodadeni kameri sto gi naveduvas se validni.

Mojot komentar ne go negira toa. Rabotata bese sto pochnavme da razgovarame za CMOS i CCD tehnologijata, nivnite karakteristiki, kvalitetot na konverzacijata na svetlionata vo elektrichni impulsi, shumot, cenata na proizvodstvoto i t.n.

Mojata poenta e deka CMOS chipovite ne se "per se" podobra tehnologija od onaa na CCD chipovite.CMOS si go najde svoeto mesto pod digitalnoto sonce vo aplikacii koi se pogodni za negova primena od aspekt na odnosot kvalitet/cena. Tamu kade sto se raboti za apsoluten kvalitet bez obzir na cena, se uste vladee CCD tehnologijata. Uspeshnosta na Canon da upotrebuva CMOS chipovi i da gi prodava so svoite kameri vo pogolemi kolichini od drugite proizvoditeli ne pretstavuva nikakov dokaz deka taa tehnologija e najdobra vo momentov, iako Canonoviot marketing saka toa taka da go prikazhe.

Se razbira, vazhi i obratnoto: ne sekoe CCD e podobro od sekoe CMOS.I dvete tehnologii imaat svoi prednosti i svoi nedostatoci i dvete imaat svoi dobri i loshi predstavnici.

Ne sakajki da krsham nichij kjef, samo se obiduvam da potenciram oti "tvrdenjeto" deka CMOS trhnologijata e podobra od onaa na CCD, kazhana onaka "blanko" i shiroko, ne odgovara na deneshnata tehnoloshka realnost.

Mislam deka se razbirame oti ne favorizirame nikogo, tuku realno zboruvame za dostrelot na deneshnata tehnoilogija.

P.S. Im se izvinuvam na Canondziite koi koga zboruvaat megju sebe ili koga sovetuvaat kupuvanje kamera, kako po nekoe pravilo sekogas velat: kupi samo CMOS chip, toj e najdobar. Toa ednostavno ne e tochno.

Изменето од Zoran K - 01.Мај.2007 во 02:29
Кон врв
 Внеси реплика Внеси реплика страница  12>
  Сподели тема   

Скок до Овластувања Кликни и види ги опциите

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.03
Copyright ©2001-2011 Web Wiz Ltd.

Страницата е генерирана за 0,438 секунди.