Внатрешни несогласувања во исламот

Zbog čega Islamska zajednica Sandžaka ne priznaje osnivanje Rijaseta i izbor muftije h. Hamdije ef. Jusufspahića?

Islamska zajednica Sandžaka je organizaciono povezana sa Islamskom zajednicom u BiH. U tom smislu Muhamed Salkić, generalni sekretar Rijaseta IZ-e BiH ističe da je IZ u BiH po svom ustavu dužna voditi brigu o Mešihatu IZ u Sandžaku, jer je to njen sastavni deo. Mi nismo sastavni deo ni jedne ekteritorijalne Islamske organizacije, mi smo u svojoj zemlji, sa svojom dugom tradicijom Islama. Citiraću Vam deo tog obavezujućeg Ustava:

Član 1.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je jedna i jedinstvena zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini, Bošnjaka izvan domovine i drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju.

Mešihat Islamske zajednice Sandžaka, Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Mešihat Islamske zajednice u Sloveniji, sastavni su dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Muslimani Srbije nisu samo Bošnjaci, već u velikoj meri drugi narodi, ali mi ne temeljimo našu zajednicu na nacionalnom šablonu.

Koliko je opravdano ili neopravdano njihovo pozivanje na prenošenje ovlašćenja iz Istambula u Sarajevo 1878. godine i tvrdnja da samo u Sarajevu može postojati Reis – ul – ulema?

Srbija je imala svoju Islamsku zajednicu 10 godina pre BiH, naime 18. maja 1868. godine knez Mihajlo Obrenović i Državni Savet Kneževine Srbije doneli su ukaz o priznanju Islama kao zakonite religije, a usledila je i menšura (ovlaštenje) Šejh – ul – Islama iz Istambula. Dakle, mi se pozivamo na tradiciju srbijanskih muslimana, a ne bosanskih.

Podsetimo se da su muslimani sa prostora bivše Jugoslavije imali sličnu situaciju 1918. godine, kada su u objedinjenu Kraljevinu SHS ušli sa tri islamske zajednice; Srbije, Crne Gore i BiH. Najpre je objedinjena Islamska zajednica Srbije I Crne Gore pod Vrhovnim Muftijom u Beogradu, a tek 1930. godine donošenjem Ustava formiran je Rijaset Islamske zajednice Kraljevine Jugoslavije sa Reis – ul – ulemom h. hafiz Ibrahim ef. Maglaićem na čelu, koji je bio inaugurisan u Beogradu u Bajrakli džamiji i čije je sedište bilo u Beogradu. Dakle sve tri Islamske zajednice su unele, u ovu novu, svoj šerijatsko-pravni subjektivitet i legitimitet.

Danas mi, muslimani Srbije, pozivajući se na ove činjenice želimo očuvati i učvrstiti ovu tradiciju.

Da li postoji mogućnost dogovora sa predstavnicima Islamske zajednice Sandžaka?

Svakako, vrata dogovoru nisu i ne smeju biti nikada zatvorena, iznošenje suprotnih stavova nije i ne sme biti povod za razjedinjavanje i svađu. U tom smislu nadam se brzom pronalaženju zajedničkog jezika među muslimanima u Srbiji.