IDIVIDI forum Веб сајт
почетна страница почетна страница > Стил на живот > Фотографија, камери и видео > Корисни совети
  Активни теми Активни теми RSS - МИНИ ТУТОРИЈАЛИ
  најчести прашања најчести прашања  Пребарувај форум   Настани   Регистрирајте се Регистрирајте се  Влез Влез

МИНИ ТУТОРИЈАЛИ

 Внеси реплика Внеси реплика
Автор
Порака
 Оцена: Оцена на тема: 1 Гласови, Просечно 5,00  Тема Пребарувај Тема Пребарувај  Опции за темата Опции за темата
Zoran K Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 17.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 3244
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (1) Благодарам(1)   Цитирај Zoran K Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Тема: МИНИ ТУТОРИЈАЛИ
    Испратена: 31.Октомври.2008 во 22:41

VEZBANJE SO KUKLI

Obichno onie koi pochnuvaat poaktivno da se znaimavaat so fotografijata se obiduvat sto povekje da nauchat za nea so chitanje knigi ili sajtovi po netot. Toa e odlichen i pozhelen prv chekor po koj mora da sledi praktichnoto primenuvanje na teoretski steknatite znaenja. I obichno tuka e najchestiot problem - kako da se najdat soodvetni objekti za vezhbanje na kadriranje, osvetluvanje, selektivno fokusiranje i t.n.

Eden od nachinite toa da se ostvari e sekako i koristenjeto na kukli. Dobrata strana kaj niv e sto mozhat da bidat postaveni vo sekoja prilika, ne se bunat i ne se mrdaat . A seto toa gi pravi ushte popodatni za onoa za sto zboruvame sega.

Eve, da ne bide i ova moe pishuvanje samo chista teorija, se potrudiv da go ilustriram tekstov so nekolku fotografii.





























Ovie fotografii se full-frame sliki i ne se kropirani ili manipulirani vo PS za da se dolovi idejata za koja pishuvam, no sekako deka vaka napravenite sliki isto taka se i odlichen materijal za vezhbanje so Photoshop.

Изменето од Zoran K - 15.Ноември.2008 во 06:59
Кон врв
Zoran K Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 17.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 3244
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (1) Благодарам(1)   Цитирај Zoran K Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 02.Ноември.2008 во 19:10

VRAMUVANJE

Eve edna od preporakite vo fotografijata do koja e dojdeno so iskustvo ushte od razvojot na likovnata umetnost. Vsushnost se raboti za takanarechenoto "prirodno vramuvanje" na glavniot interes na vnimanie vo fotografijata. Ako kadriranjeto e vramuvanje vo ramklite na onoa sto fotografot smeta deka e potrebno da se vidi na negovata slika, "prirodnoto vramuvanje" vo kadriranjeto e eden kreativen element so koj se fokusira vnimanieto na gledachot i se vkovuva negoviot pogled tokmu onamu kade sto e intencijata na fotografot.

Bidejki slikata podobro kazhuva od milion zborovi, eve nekolku primeri za pogore kazhanoto. Kako sto mozhete da zabelezhite, "prirodnoto vramuvanje" mozhe da bide napraveno na najrazlichen nachin. Vo zavisnost od dadenite uslovi, toa mozhe da bidat drva, zidovi, zgradi, vrati, prozori, izlozi, i t.n. Ne se ogranichuvajte samo na dadenive idei. So vreme, koga ke go usvoite ovoj nachin na gledanje, prezentiranjeto vo ovaa forma ke vi stane normalen i avtomatiziran nachin na registriranje na realnosta okolu vas i ke zabelezhite bezbroj varijanti na ovaa kreativna ideja.
























Изменето од Zoran K - 15.Ноември.2008 во 07:00
Кон врв
Zoran K Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 17.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 3244
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (1) Благодарам(1)   Цитирај Zoran K Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 04.Ноември.2008 во 01:56

GEOMETRIJA

Ova go nasloviv "geometrija" bidejki se obiduvam so eden zbor da gi sintetiziram liniite, krugovite, elipsite i krivite koi postojat nasekade vo svetov okolu nas i na koi treba da se obrnuva vnimanie pri fotografiranjeto. Liniite mozhat da bidat pravi, zig-zag, neobichno isprekrsheni i kombinirani so krugovi, S - linii i t.n. Samite po sebe tie pretstavuvaat formi od interes, a koga se postaveni vo uloga na nasochuvachi na vnimanieto togash se narekuvaat i voditelki na pogledot. Vo toj sluchaj okoto na onoj sto ja gleda fotografijata prirodno gi sledi ovie linii i taka se dvizhi kon glavniot objekt na interes.




































Изменето од Zoran K - 15.Ноември.2008 во 06:42
Кон врв
Zoran K Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 17.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 3244
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (1) Благодарам(1)   Цитирај Zoran K Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 05.Ноември.2008 во 22:44

SELEKTIVEN FOKUS

Ova e edna od najkorisnite tehniki pri fotografiranjeto - fokusiranje onamu kade sto e glavniot objekt na interes i kade sto saka fotografot da go zakova pogledot na gledachot. Element koj neodbeglivo se nadovrzuva so nego e taka narechenata mala dlabinska ostrina, koga objektot e fokusiran, a seto onoa pred ili posle nego e namerno defokusirano. Vakvoto fotografsko zabelezhuvanje pridonesuva objektot na slikanjeto da se oddeli od okolinata i da se dade chuvstvo na prostornost. Malata dlabinska ostrina se dobiva so koristenje na shiroki blendi (obichno pomali od f4) i objektivi so pogolema fokalna dolzhina (teleobjektivi i podolgi zumovi).











[/IMG]








Изменето од Zoran K - 15.Ноември.2008 во 06:44
Кон врв
Zoran K Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 17.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 3244
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (1) Благодарам(1)   Цитирај Zoran K Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 06.Ноември.2008 во 23:37

IZOLACIJA

Posle selektivniot fokus i malata dlabinska ostrina sledi opcijata na potpolno ili skoro potpolno eliminiranje na predniot i zadniot plan so sto objektot na interes bi stanal vsushnost i edinstven objekt zabelezhan vo kadarot. Toa e taka narechenoto izoliranje. Vo ovoj sluchaj gledachot povkje nema shansa svoeto vnimanie da go spodeli so bilo sto drugo vo slikata i negoviot pogled bezdrugo ke bide vplenet i ke se zadrzhi samo na onoa sto sakal fotografot da ulovi so svojata kamera. Ednostavno ne se dava shansa za nikakvo sharanje so ochite, nikakvi opcii na podrugo sogleduvanje, nikakvi petpostavki...

Ako se prashuvate kako bi izgledalo toa, eve nekolku primeri:




























Изменето од Zoran K - 15.Ноември.2008 во 06:45
Кон врв
Zoran K Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 17.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 3244
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (1) Благодарам(1)   Цитирај Zoran K Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 08.Ноември.2008 во 00:20

SVETLO I SENKI

Bez svetlo nema slika, vkluchuvajki ja i onaa fotografskata. Osven toa sto e neodbeglivo, svetloto ima svoi kvaliteti koi direktno vlijaat na karakterot na fotografijata, pa toa mozhe da bide meko i dufuzno, tvrdo i usmereno, kombinacija od dvete, da doagja od edna strana ili od povekje razlichni nasoki, da bide ednobojno ili vo razlichni boi, direktno ili reflektirano i t.n. Ovie kvaliteti i formi na svetloto se edni od najvazhnite elementi vo dolovuvanjeto na ambientot i porakata na fotografot. Toa ja akcentira i potpira idejata sto fotografot saka da ja prezentira so svojata slika pochnuvajki od nezhnost i romantika, preku sila, cvrstina, mistichnost, pa do potpolna apstrakcija.





























Изменето од Zoran K - 15.Ноември.2008 во 06:46
Кон врв
Zoran K Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 17.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 3244
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (1) Благодарам(1)   Цитирај Zoran K Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 09.Ноември.2008 во 22:50

ATMOSFERA

Iako za atmosfera vo fotografijata nema da najdete posebna klasifikacija ili turtorijal, reshiv da ja vmetnam vo ovaa serija bidejki golem broj od nash*te fotografii ja pretstavuvaat tokmu nea. Vo nashiov sluchaj, pod atmosfera podrazbirame raspolozhenie i chuvstva koi se opfateni, prezentirani i predizvikani od fotografot zabelezhuvajki ja realnosta okolu sebe. Kako takva, atmosferata vo slikata se prezentira preku svetloto i objektot/tite koi se zabelezheni ili pretstaveni so cel da sozdadat sosem odredena emocija kaj gledachot, bez da se prakja nekoja posebna poraka i ideja, ili pak da rasposteluva nekakva prikazna. Atmosferata mozhe da bide inspirirana od prirodata, covekovite gradbi ili od samite lugje zabelezhani vo najrazlichni situacii. Taa ragja chuvstva na romantichnost, misterioznost, spokoj, dramatichnost i t.n.



























Изменето од Zoran K - 15.Ноември.2008 во 06:48
Кон врв
Zoran K Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 17.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 3244
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (1) Благодарам(1)   Цитирај Zoran K Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 13.Ноември.2008 во 04:57

DETALI

Golemata slika na svetot okolu nas se sostoi od bezbroj pomali delovi koi megjusebno se vklopuvat kako eden mozaik. Ovie pak vo sebe sodrzhat detali koi se karakteristichni kako za sekoj del na koj pripagjaat, taka i za celosnata pogolema slika.

Voochuvanjeto i ovekovechuvanjeto na ovie detali e umetnost samata za sebe... ubavinata na detalot e faktot sto kako objekt na interes toj mozhe da zhivee samiot za sebe i istovremeno da pretstavuva prekrasna simplificirana i seopfatna prezentacija ili asocijacija na delot i celinata na koi im pripagja. Pravilata za kadriranje, osvetluvanje, kolorit, dinamika, geometrija, selektiven fokus i izolacija vazhat podednakvo vo fotografiranjeto na detalite kako sto vazhat i za slikanjeto na sekoj drug objekt.



























Изменето од Zoran K - 15.Ноември.2008 во 06:52
Кон врв
Zoran K Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 17.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 3244
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (1) Благодарам(1)   Цитирај Zoran K Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 19.Февруари.2009 во 01:12
ZONSKI SISTEM NA ODREDUVANJE EKSPOZICIJA

Sigurno povekjeto od vas vekje se sretnale so terminot Zonski sistem koj beshe razvien od majstorot fotograf Ansel Adams i Fred Archer, no veruvam deka ima nekoi relativno novi fotografi, a takvi postojano kje doagjaat na nashiov forum, pa si dadov za sloboda da napisham eden mal tutorijal za nego.

Ovoj sistem e razraboten na nachin sto ovozmozhuva sistematsko definiranje na vizualiziranjeto na fotografiraniot objekt na otpechatena fotografija. Imeno, Adams prvo go analiziral objektot koj sakal da go fotografira, a potoa odreduval koi delovi od nego kje bidat najsvetlite , najtemnite i takanarechenite sredno sivi povrshini (18% sivo) koi pretstavuvaat referentna reflektivnost za merenje na ekspozicijata. Zvuchi malu komplicirano i na nekoj nachin donekade e taka zatoa sto procesot ne e nekakva avtomatizacija, tuku zavisi od zhelbata i odlukata na fotografot kako kje go pretstavi fotografiraniot objekt.

Obichno ovoj Zonski sistem se pretstavuva kako remen so edinaeset povrshini koi graduelno se razlikuvaat edna od druga, pochnuvajki od potpolno crna i zavrshuvajki do potpolno bela, a razlikata od edna zona do druga e tochno edna ekspozicijska vrednost na kamerata.




Zona 0 – Toa e onaa zona koja se pechati kako apsolutno najcrna.

Zona 1 – Toa e crno bez nikakov zabelezhliv detal ili tekstura iako so nekakov tonalitet .

Zona 2 – Ova e prvata zona na koja mozhe da se zabelezhi nekakva tekstura.

Zona 3 – Zaedno so zonata 7 ovaa zona e najvazhna. Za razlika od prethodnata zona, ovaa povekje prilega na temno sina povrshina so potpolna tekstura na koja lesno se gledaat site detail. Vo praktichen zhivot toa bi bile povrshini , kako na primer, temno sini farmerki ili temno kafeava kosa, kako I temna kora na drva.

Zona 4 – Ovaa zona ponekogash e poznata kako sredna vrednost za pechatenje lica na lugje so temna kozha (indijci i afikanci). Isto taka, ovaa vrednost ja ima i senkata koja pagja na liceto na chovek so potemen ten, kako i temen kamen, senki vo shumite.

Zona 5 – Kako sto vekje spomnavme ovaa e onaa sredno siva povrshina na koja se kalibrirani site svetlomeri, vkluchuvajki gi i onie na kamerite i taa se kazhuva kako 18% sivo. Vo praktichnoto fotografiranje ova povrshina bi bila, na primer, zelena treva ili dlaboko sino nebo. Znachi ovaa e takanarechenata referentna ekspozicijska povrshina. Dokolku fotografirate leten pejsazh, merenjeto na ekspozicijata od trevata, osvetlena isto kako i objektot koj imate namera da go fotografirate, kje vi ja dade tokmu ovaa sredna vrednost. So spot merenje na drugite povrshini ke bidete vo mozhnost da odredite za kolku ekspozicijski vrednosti (blendi) tie kje se razlikuvaat od referentnata i posledovatelno kako kje se otpechatat na hartijata. Ovaa zona e srednata vrednost na dobro isonchan chovek ili chovek od belata rasa, no so potemen ten.

Zona 6 – Teksturata e potpolno vidliva, a celosniot izgled od CB slika dava vpechatok na posvetlo siva povrshina. Vo sporedba so kolor, ova zona korespondira so prosechna kozha na chovek od belata rasa. Dokolku liceto e vo senka toa bi spadnalo vo zona 5, a takanarechenite highlights bi vlegle vo zona 7. Ovaa referenca e vazhna za onie koi fotografiraat lugje. Istata vrednost ja im ai shumata direktno osvetelna od sonce.

Zona 7 – Ovaa zona mozhe da se definira kako svetla siva povrshina na koja se ushte mozhe vo potpolnost da se vidi teksturata na fotografiraniot objekt. Taa e isto kako i zonata 3 od drugata strana na skalata - posledna potpolno teksturirana povrshina. Poradi ova taa isto taka se definira kako korektna zona za smestuvanje na vazhnite highlight delovi na fotografijata.

Zona 8 – Bela povrshina na koja mozhat da se gleda teksturata, kako onie na bela hartija, bel fustan, zidovi ili sneg.

Zona 9 – Bel tonalitet bez tekstura.

Zona 10 – Potpolno belilo. Ovde bi pripadnale raznite svetlinski izvori, kako i spekularnite refleksii.

Za poednostaveno vizueliziranje na ovaa skala mozheme da aproksimizirame deka crni zoni se 0, 1 i 2, beli zoni se 8, 9 i 10 dodeka zoni so teksturi se 3, 4, 5, 6 i 7.

Kako toa sega se primenuva vo praksa?

Vo digitalnoto fotografiranje, poradi lesnoto gubenje na detail so preeksponiranje kako i pradi namaluvanjeto na takanarecheniot bending efekt vo temnite povrshini, ekspozicijata se odreduva so merenje na Zonite 7 ili 8. Ova e poznato kako “ekspozicija vo desno”. Spot svetlomerot nasochen na ovie zoni ke dade sredno siva vrednost (koja pripagja na Zona 5) . Za da ja stochnime vistinskata vrednost na mereniot object togash kje treba blendata da ja otvorime za 2 ili 3 brojki. Znachi ako fotografirame zimski pejsazh i bitno ni e da ja zadrzhime onaa edvam zabelezhliva tekstura na snegot, togash merime ekspozicija na nego (da pretpostavime deka za dadenata osetlivost vo ASA i odbranoto vreme na ekspozicija toa kje bide f16), pa potoa blendata ja otvarama za 3 vrednosti povekje (f5.6). So vakvata kompenzacija najsvetlite povrshini gi eksponirame so vrednost koja kje ni ovozmozhi nivno zabelezhuvanje bez izgoruvenje, a site ostanati povrshini kje si “spadnat” vo svoite korespodentni vrednosti.

Znaenjeto na srednite ekspozicijski vrednosti spored ovaa skala kje vi pomogne, na primer, da odredite ekspozicija pri fotografiranje pejsazhi spored temno zelena treva (nema korekcija na ekspozicijata) ili spored vashata sopstvena raka (korekcija na ekspozicija - otvaranje edna blenda).

Se razbira, treba da se vnimava da se odbere najmalata praktichna vrednost vo ASA za da se namali pojavata na shum.

Dokolku se koristi filmska kamera, togash se vrshi merenje na zona 3, onaa vo koja se zabelezhuvat detail I teksturi vo temnite povrshini. Vo tj sluchaj korekcijata na blendata e obratna – taa se zatvara za 2 vrednosti.

Da povtorime ushte ednash, navedenite zoni se odreduvaat so nasha previzualizacija na fotografiraniot objekt so koja nie odreduvame koi delovi od pechatenata slika kje bidat pretstaveni kako sredno sivi ili najsvetli i najtemni delovi so vidlivi teksturi i detali.

Primeri:



Ekspozicija merena od fustanot kako sredna vrednost od zona 8 kje gi stavi highlights na rakata avtomatski vo istata vrednost, a pozadinata kje ja frli vo zona 1.




Ekspozicija merena od krznoto na majmunot kako zoni 4 i 5 kje go smesti svetloto nebo pokrieno so beli bezlichni oblaci vo zona 9 so sto kje se dobie izlolacija na objektot na slikanjeto bez postprodukcija vo Photoshop.

Изменето од Zoran K - 23.Март.2009 во 14:08
Кон врв
Searcher Кликни и види ги опциите
Група
Група


Регистриран: 18.Октомври.2008
Статус: Офлајн
Поени: 46
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (0) Благодарам(0)   Цитирај Searcher Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 23.Април.2009 во 10:31
Zoran,
Predobro objasneto, profesionalno.
Vramuvanje. Geometrija. Gi koristam onaka, po cuvstvo, bez teoretsko predznaenje - iako mislam deka go imam mozebi ne profesionalno; selektiven fokus (ah sto mi e potreben eden dobar objektiv); vnesuvanje atmiosfera - vo skoro sekoja snimka vnesuvam nekoe cuvstvo, ili prethodno dozivuvanje, ili pak smernica da ne dovede do odredena emocija.
Osobeno za Zonskiot Sistem na A. Adams i Archer. Odamna go razrabotuvav Zonskiot sistem, me potseti za nekoi poedinosti vo negovoto koridtenje (za nadekspozicija i podekspozicija pri merenje na posvetli odnosno potemni predeli). Prv pat za nego procitav vo edno amerikansko spisanie, uste minatite 15-tina godini i seuste mi pomaga (normalno). Navistina ovie tutorijali se trajni.
Js bi te zamolil da prodolzis da pisuvas tutorijali taka da ne samo sto ludjeto entuzijasti vo fotografijata ce naucat ili barem ce si go povtorat svoeto predznaenje, tuku i so toa ce se pottiknat i drugi vaka da pisuvaat svoi iskustva. Ova ovde e moznost da se otvorat i drugite, uste povece, pa duri i da gi objasnat svoite greski!
Pozdrav!
Кон врв
Zoran K Кликни и види ги опциите
Модератор
Модератор
Лик (аватар)

Регистриран: 17.Април.2006
Статус: Офлајн
Поени: 3244
Опции за коментарот Опции за коментарот   Благодарам (1) Благодарам(1)   Цитирај Zoran K Цитирај  Внеси репликаОдговор Директен линк до овој коментар Испратена: 27.Јули.2011 во 12:53
APSTRAKTNA FOTOGRAFIJA SO SPORA BRZINA NA ZATVORACHOT I SVETLO VO POZADINATA

Vo sushtina rabotata e mnogu ednostavna. Treba da se odbere pozicija koja gleda na prostor bogat so svetlinski izvori. Vo konkretniov sluchaj toa beshe eden koridor na koj edniot zid i tavanot bea dekorirani so mnogubrojni mali svetilki koi poleka gi menuvaa intenzitetot i bojata na svetlinata. Ovde e prikazhan toj koridor:






Potoa fotoaparatot treba da se stavi vo Shutter Priority Mode ili vo Manual Mode i da se izbere spora brzina - 1 ili 2 sekundi, spored potrebite.

Potoa samo treba da se cheka na objektot na fotografiranjeto (vo ovoj sluchaj lugje) i da se sledat so fotoaparatot dodeka trae ekspozicijata.















Изменето од Zoran K - 27.Јули.2011 во 12:57
Кон врв
 Внеси реплика Внеси реплика
  Сподели тема   

Скок до Овластувања Кликни и види ги опциите

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.03
Copyright ©2001-2011 Web Wiz Ltd.

Страницата е генерирана за 0,359 секунди.